Članovi SKS-a činili su jezgru geomorfološke ekipe ekspedicije. Zadatak ekipe bio je obići što je moguće veći dio doline Zrmanje, zabilježiti geomorfološke procese i pojave te obavljati speleološko rekognosciranje i istraživanje speleoloških objekata. Obiđena je gotovo cijela dolina od izvorišnog područja do ušća Zrmanje osim manjeg dijela između Otonskog mlina i Keglevića gradine. Osnovni cilj, pored speleoloških istraživanja, bio je upoznati značajke doline radi planiranja budućih geomorfoloških i speleoloških istraživanja. Pored krških pojava zabilježeni su brojni primjeri padinskih procesa i s njima povezanih destrukcijskih i akumulacijskih oblika u naslagama različite starosti i sastava. Osim same doline, ekipa je povremeno obilazila i šire područje, npr. kršku zaravan oko Bogunovića i južno podnožje Crnopca oko zaseoka Gornji Čabrići. Većinu terena ekipa je prošla pješice, a dio toka od Kaštela Žegarskog do Berberovog buka i od Obrovca do ušća čamcima. Tom je prilikom obiđen dio spilja i poluspilja u naslagama sedre. Manji dijelovi doline su geomorfološki kartirani. Svi tereni su temeljito fotografski i video dokumentirani.

     Tijekom ekspedicije ekipa je istraživala i posjetila nekoliko speleoloških objekata. Na području Bogunovića istočno od doline istraživana je Vrebčeva pećina duga 39 i duboka 11 m. Osim topografskog snimanja prikupljen je botanički materijal i mjereni su ekološki parametri. Botanički materijal je prikupljan i na ulazima vrela Kusa i spilje Čavle. U samoj dolini topografski je snimljena ranije nekoliko puta istraživana i djelomično topografski snimana spilja Vratolomka s tehnički teško dostupnim kanalom duljine 64 m koji vodi do drugog, vrlo perspektivnog sifona. Nekoliko dana provedeno je na području južnih padina Crnopca gdje su topografski snimljene, od strane SOŽ-a i US-a već istraživane, spilja Šupljača (duljina 76 m, dubina 32 m) Kobileća jama (dubina 47 m, duljina 52 m) te sigama izuzetno bogata Velika pećina s kanalom duljine 108 m i dubine 24 m. Za to je vrijeme dio ekipe sudjelovao u istraživanjima spilje Kuse u Manastirskim lukama. U kanjonu Krupe speleološki i biospeleološki je istraživana Topla pećina te je otkrivena velika kolonija šišmiša. U spilji Čavle sredinom svibnja postavljeni su termohigrografi koji su mjerili i bilježili temperaturu i vlažnost zraka u spilji do početka studenog. Prosječna temperatura zraka u spilji je 11,95°C, a relativna vlaga zraka 100%. Radi fotografiranja i upoznavanja s terenom posjetili smo dolinu i spilju Čude.

     U radu ekipe sudjelovali su Tomica Cesnik, Darko Henc, Ljiljana Jemić, Tommy Kolman, Saša Minihofer, Krešimir Motočić, Ilija Rašić, Gordana Rašić, Vesna Sever, Davorin Vraneković (svi članovi SK "Samobor"), zatim Suzana Buzjak (HPM) i vođa ekipe Nenad Buzjak.

N. Buzjak