Kako Mađarska ove godine slavi 100. godišnjicu speleologije na svom tlu, bio je red da se to na neki način i obilježi. Naime, Mađarsko geološko društvo je 1910. g. osnovalo Komisiju za speleologiju, čiji je današnji nasljednik Mađarsko speleološko društvo. I obilježilo se međunarodnim speleološkim skupom koji je trajao od 7. do 9. svibnja 2010. u Budimpešti – gradu poznatog i kao "Glavni grad špilja" zbog činjenice da je jedini glavni grad čiji širi centar leži na nekih 45 km špiljskih kanala (većina ih je otkrivena na mjestima kamenoloma ili prilikom iskapanja temelja za zgrade). Tako su se članovi Speleološkog kluba "Samobor" (K. Motočić, M. Želle, K. Husnjak Malovec i I. Ilijaš) zaputili put Budimpešte, zajedno s kolegama iz SO PDS "Velebit".

Link >>>

Otvaranje skupa u dvorani Mađarskog geološkog instituta

Skup je otvoren radovima koji su predstavili 100 godina mađarske speleologije, a nastavljen predavanjima o istraživanjima i iskustvima stranih speleologa. Svaku se večer održavala projekcija filmova, a prvu večer prezentirane su fotografije špilja u 3D tehnici, što je izazvalo veliko oduševljenje među prisutnima. Sudionici skupa imali su mogućnost posjetiti 5 špilja u okolici kampa, prema vremenu koje im je bilo na raspolaganju i osobnim preferencijama. Članovi SKS-a posjetili su dvije: József – hegy i Molnár János.

József – hegy je krasna špilja, otkrivena slučajno 1984. g. dok je vlasnik zemljišta kopao temelje. Ukupna joj je duljina 4 800 m, s najvećom dvoranom 70 m dugačkom, 15 m širokom i 20 m visokom, što ju čini jednom od najvećih hidrotermalnih dvorana u svijetu. Naziva se još i "kristalnom" špiljom zbog bogatstva špiljskih ukrasa: aragonitnih iglica, kristala gipsa različitih oblika, snježnobijelih kalcitnih grozdastih koraloida...

Mjesto za kamp napravljeno je pored ulaza u spilju Pál-völgyi
 

Molnár János je potopljena špilja koju su mogli posjetiti speleoronioci. No, budući da je prošlog stoljeća probijen ulaz u jednu dvoranu (do koje se dolazi kroz tunel rudnika) i ostalima je omogućen kratak posjet jezeru koje se tamo nalazi – koji je završio kupanjem u špilji u toploj vodi (27°C), što je nekima predstavljalo gotovo doživljaj života. Mora se priznati, osjećaj nije nimalo loš. Zbog sprečavanja zamućivanja tog 30-ak m dubokog jezerca, zidovi se ne smiju doticati da se s njih ne bi skidala glina i tako mutila kristalno bistru vodu. Voda iz ove špilje odvodi se cijevima do obližnje "Lukács bath", gdje se koristi u liječenju reumatskih bolesti. Prvi put je opisana još 1860. g., a intenzivna speleoronilačka istraživanja započela su 1970-ih godina.

Glavno područje prihranjivanja krškog podzemlja vodom je područje János Hilla i okolice. Voda se procjeđuje do prosječne dubine od oko 50 m, a bakteriološke analize pokazuju da u 20% slučajeva vrlo kontaminirana voda dospijeva do spilja odnosno do termalnih izvora (kvaliteta vode termalnih izvora redovito se analizira od 1955. g.). Velik broj termalnih izvora nalazi se na sjeveroistočnoj granici središnjih transdanubijskih planina. Temperatura vode termalnih izvora kreće se između 21 i 60°C. Vruća komponenta termalnih izvora dolazi iz trijaskih dolomita s dubine veće od 1000 m te se posvuda miješa s podzemnim hladnim krškim vodama.

U subotu poslijepodne održana je i godišnja skupština Europske speleološke federacije, na kojoj je sudjelovala i Hrvatska.

Ulaz u spilju József -hegy kroz šaht na privatnom imanju

Dvorana u spilji József -hegy

Spilju Joszef Hegy zbog lijepih špiljskih ukrasa zovu i kristalna spilja

Prolaz kroz nekadašnji rudnik do ulaza u spilju Molnar Janos

Kupanje u termalnoj spilji Molnar Janos, pri temperaturi vode od više nego ugodnih 27°C