U razdoblju između 2001. i 2004. godine, Speleološki klub "Samobor" provodio je sustavna istraživanja speleoloških pojava unutar granica Parka prirode "Žumberak-Samoborsko gorje". Tijekom tih istraživanja načinjena je opsežna baza podataka čija se vrijednost ne iscrpljuje primjenjivošću u samo jednoj znanstvenoj disciplini. Katastar speleoloških pojava koji čini zaseban dio elaborata izrađenog nakon provedenih istraživanja, poslužio je kao izuzetno vrijedna osnova za početak sustavnih arheoloških istraživanja žumberačkih spilja. Na temelju podataka o vrsti, morfološkom tipu, hidrološkim značajkama i hidrogeološkoj ulozi speleološke pojave izvršena je procjena funkcionalnosti i "privlačnosti" speleoloških pojava kao obitavališnih prostora, te je potom načinjen odabir onih koje se s arheološkoga stanovišta čine najperspektivnijima.
 

Probno rekognosciranje (terenski obilazak) obavljeno je 2005. godine na uzorku od deset odabranih speleoloških pojava. U devet pojava pronađeni su ostaci materijalne kulture, čija je stručna determinacija ukazala na korištenje ovih spilja u razdoblju pretpovijesti, te srednjega i novoga vijeka. Tijekom sljedeće dvije godine nastavljeno je rekognosciranje, a u jednoj od spilja (Židovske kuće kod Cerovice) provedeno je sondažno iskopavanje – metoda koja pruža djelomičan uvid u stratigrafiju (slijed kulturnih slojeva) nalazišta.

Ulaz spilje Hrenov grič

U kolovozu 2008. godine novo sondažno iskopavanje poduzeto je u spilji Hrenov Grič kod Obreža Vivodinskog. Ulaz u neveliku spilju dužine 32 metra, čija najveća visina ne dosiže niti 3 metra, smješten je usred strme stijene koja se uzdiže nad lijevom obalom Kupe. Iako se među do tada pregledanim spiljama nije izvajala osobitom veličinom ni prostranošću, spilja Hrenov Grič odabrana je za pokusno sondažno istraživanje upravo zbog svog povoljnog smještaja – blizine rječnoga toka, ali i teškog pristupa koji ovome mjestu pridaje značajke dobro zaštićenog skloništa.

Tijekom devet radnih dana istraženo je 7 kvadratnih metara unutrašnjosti spilje, od toga 5 kvadratnih metara u središnjem dijelu, a dva u ulaznom prostoru.

Evidentirana je prilično jasna stratigrafija u kojoj je bilo moguće razlučiti čak dva pretpovijesna sloja (s ostacima ognjišta) i jedan srednjovjekovni sloj. Stručna obrada prikupljenih nalaza (ulomaka keramičkih posuda), nakon koje će se moći precizno definirati njihova vremenska i kulturna pripadnost, tek treba uslijediti. Na temelju značajki koje su uočene već tijekom iskopavanja vjerojatno je da pretpovijesni slojevi u spilji pripadaju razdobljima bakrenoga doba (eneolitika) i brončanoga doba. Srednjovjekovni sloj iz ulaznog prostora spilje pobliže će se moći datirati na temelju ulomaka vrlo fine keramike, ukrašene žigosanjem i slikanjem, čije porijeklo najvjerojatnije treba tražiti na području celjske grofovije i druge obale Jadranskoga mora. Za dataciju tog sloja vrlo je značajan i nalaz srebrnog novčića, kovanog u Veneciji u vrijeme vladavine dužda Andrea Dandola (1342. – 1354. god.), na čijoj je prednjoj strani prikaz svetoga Marka (zaštitnika Mletačke republike) i dužda Dandola, a na stražnjoj strani prizor uskrsnuća Kristova.

Tekst M. Želle, fotografije M. Želle i S. Forenbaher

Arheološka ekipa: stoje (s lijeva) Deniver Vukelić, Matija Knez i Hrvoje Juričić; sjede Morena Želle i Stašo Forenbaher

Postavljanje rasvjete koja omogućuje lakši rad prilikom iskapanja

Iskopavanje sonde u ulaznom prostoru spilje

Pripremanje površine za sondažno istraživanje

Određivanje položaja sondi

Stratigrafija sonde u unutrašnjosti spilje

Prosijavanje sedimenta