Selo Rakovica ovog je ljeta bilo središte Speleološkog kampa "Korana '08." u organizaciji Speleološkog kluba "Ursus spelaeus", Speleološke udruge "Spelunka" i Speleološke udruge "Estavela". Kamp je održan od 25. srpnja do 2. kolovoza 2008. Vođa kampa je bio H. Cvitanović, a u radu je sudjelovalo 30 speleologa iz SK "Ursus spelaeus", SU "Spelunka", SU "Estavela", SK "Samobor", SO "Dubovac", SD "Karlovac" i SK "Podillja" – Ternopil (Ukrajina).

Glavnina radnog vremena bila je rezervirana za istraživanje i topografsko snimanje Barićeve spilje kod Ličkog Petrovog Sela. Dva ulaza spilje, povremenog izvora, smještena su na krajnjem sjevernom rubu planine Plješivice.

Spilja je odavno poznata u literaturi. U svojoj knjizi o Plitvičkim jezerima 1910. godine opisao ju je D. Franić koji navodi da su ljudi od davnina ulazili u spilju radi vode koju su vadili iz njenih podzemnih jezera. Sredinom 20. stoljeća istraživali su je članovi Speleološkog društva Hrvatske (1960. godine). Nakon njih u više navrata posjetili su je i istraživali speleolozi SO PD "Željezničar" i SO PDS "Velebit". Da su spilju u prošlosti redovito posjećivali stanovnici iz okolice svjedoče arheološki nalazi i u stijenama uklesan prastari nogostup u kanalu blizu 1. jezera kojim su ljudi u davna vremena lakše silazili do vode.

Dio speleološkog kampa u Rakovici

Tijekom speleološkog istraživanja na našoj ekspediciji u spilji se izmijenilo puno speleoloških ekipa s ciljem istraživanja, svladavanja uskih prolaza, ispenjavanja i topografskog snimanja. Još prvi dan u sifonskom jezeru na "dnu" spilje zaplivao je R. Baković i izmjerio dubinu od 13 m. Prema postojećem nacrtu, kojeg je još potrebno nadopuniti jer se tijekom kampa nije uspjelo napraviti sve planirano, tlocrtna duljina spilje je 710 m. Duljina poligonskog vlaka (stvarna prijeđena duljina) je 992 m. Dubina je, računajući i dubinu jezera, 113 m.
Spilja je zanimljiva zbog svoje morfologije, sedimenata i činjenice da se za vrijeme povišenog vodostaja podzemna voda u njoj podiže za oko 100 metara te se u obliku jakog toka javlja na donjem ulazu (vidi fotografiju dolje).

Osim Barićeve spilje tijekom ekspedicije istraživane su: spilja Smrzlinka,  Spilja kod Šušnjara (Broćanac) i Flanjkova spilja blizu Slunja s vrlo uskim kanalima kojih je prijeđeno oko 500 m (uz nepoznatu duljinu neprijeđenog dijela). Članovi kampa posjetili su i prelijepu Kukuruzovićevu spilju kod G. Vaganca.

Tekst: N. Buzjak, H. Cvitanović
Fotografije: H. Cvitanović, D. Paar, M. Rađenović, N. Buzjak

Doručak i pripreme za izlazak na teren