Speleološka ekspedicija "Ozerna 2009", Ukrajina

U vremenu od 23. siječnja do 02. veljače 2009. godine sudjelovao sam, na poziv ukrajinskih speleologa i organizatora hrvatskog dijela ekspedicije Hrvoja Cvitanovića, na Međunarodnoj speleološkoj ekspediciji "Ozerna 2009." u Ukrajini. Ekspediciju je organizirao ukrajinski Speleološki klub "Podillja" iz grada Ternopila čiji smo bili gosti. Na ekspediciji su iz Hrvatske sudjelovali članovi:
• Speleološkog društva "Karlovac" (Baćurin Željko, Baćurin Sonja, Stopić Dinko i Rade Predrag),
• Speleološkog kluba "Ursus spelaeus"; Karlovac (Cvitanović Hrvoje i Matoš Nataša)
• SK "Samobor" (Nenad Buzjak).
Organizator hrvatskog dijela ekspedicije je SK "Ursus spelaeus".

Područje istraživanja je najpoznatije u Europi po speleološkim objektima oblikovanim u gipsu. Neke od najduljih svjetskih spilja nalaze se upravo na tom području. Najpoznatije su Optimistična duljine 230 km (3. na svijetu), Ozerna duljine 128 km (13. na svijetu), Mlynky 24 km, Kristalna 22 km i još mnoge druge spilje.
 

Teren na kojem smo radili s ukrajinskim speleolozima nalazi se u zapadnoj Ukrajini kod grada Ternopila. Ciljevi ekspedicije bili su:
• upoznati se s područjem netipičnog krša za Hrvatsku,
• istraživanje novih dijelova u špilji Ozerna i pokušaj spajanja sa okolnim velikim špiljama u jedinstveni speleološki sustav,
• razmjena iskustava s ukrajinskim speleolozima radi unapređivanja tehnike speleoloških istraživanja
• detaljno fotografsko snimanje,
• znanstveno istraživanje u spilji Ozerni.

Jedan od glavnih planiranih zadataka bio je topografsko snimanje novoistraženih dijelova spilje i prevođenje starijih dijelova topografskog nacrta u digitalni oblik. No, zbog novonastalih prilika za ternopilske speleologe (iščekivanje državne koncesije koja će im na upravu dati spilju Ozernu) od ovoga se zadatka odustalo jer je odlučeno da će po dobivanju koncesije sazvati sastanak ukrajinskih speleologa na kojem će se donijeti odluka o izradi topografskog nacrta kompletne spilje. Razlog je što su različiti dijelovi spilje crtani različitim tehnikama.

Nakon početnog upoznavanja spilje hrvatski su speleolozi sudjelovali u istraživanjima i prokopavanjima uskih prolaza u dijelu spilje gdje se očekuje otkriće novih kanala. Za to je utrošeno više od 80 radnih sati u vrlo teškim uvjetima. Kanal u kojem se radilo je vrlo teško dostupan i opasan zbog vode i urušavanja. Prilikom rada već se prvi dan ozlijedio hrvatski speleolog P. Rade što ga je omelo da aktivno sudjeluje u nastavku ekspedicije.

Najveći dio posla posvetili smo, prema zamolbi ukrajinskih kolega, znanstvenim istraživanjima i fotografiranju dijelova spilje. Tijekom istraživanja mjerene su fizičko-kemijska svojstva vode u podzemnim jezerima, obavljana mikroklimatološka istraživanja i istraživanja morfologije pojedinih kanala. Radi praćenja stanja mikroklime ukrajinskim speleolozima smo posudili jedan termohigrograf koji će temperaturu i vlažnost zraka mjeriti u intervalima od po 4 sata sljedećih godinu dana. Također smo pomagali u mikrobiološkim istraživanjima speleolozima iz Harkiva.
Tijekom istraživanja snimljeno je gotovo 1000 fotografija i nekoliko sati video materijala koji su u obradi.
Nažalost zbog nezgode koja se desila i zbog koje je naš dio ekspedicije prekinut (gubljenje ukrajinskog speleologa koji je nađen živ i zdrav nakon trodnevne potrage) nismo uspjeli obaviti sve što smo planirali. No i s ovim što smo postigli smo i mi i naši ukrajinski prijatelji zadovoljni.

Koristim ovu priliku da se još jednom zahvalim našim domaćinima na svim onim prekrasnim trenucima koje su nam priuštili svojom dobrotom. Svakog trenutka imali smo sve što smo trebali tako da smo se cijelo vrijeme osjećali kao kod kuće.

Дякую і до побачення друзями до Хорватії!

N. Buzjak